Dvije su glavne vrste aritmija:

• Tahikardija, kada su otkucaji srca prebrzi - više od 100 otkucaja u minuti
• Bradikardija, pri kojoj se otkucaji srca usporavaju - manje od 60 otkucaja u minuti.
• Aritmije se prepoznaju prema tome odakle potječu u srcu i uzrokuju li srce da kuca sporo ili brzo.
• Aritmije koje započinju u pretklijetkama nazivaju se atrijske ili supraventrikulske aritmije.
• Ubrzani srčani ritmovi koji potječu iz predklijetki uključuju fibrilaciju atrija, treperenje atrija i supraventrikulsku tahikardiju.
• Aritmije koje započinju u klijetkama uključuju ventrikulsku tahikardiju i ventrikulsku fibrilaciju. To su ozbiljne, često po život opasne aritmije, jer se klijetke ne uspijevaju adekvatno stisnuti . Ventrikulska fibrilacija je najčešći uzrok iznenadnog zastoja srca (SCA) i smrtna je ako se ne liječi u roku od nekoliko minuta.
• Polagani srčani ritmovi javljaju se kada normalni srčani ritam zataji ili kada postoji blok postoji provođenja unutar provodnih putova.

Aritmije ponekad ne uzrokuju nikakve simptome. Zapravo, vaš bi liječnik mogao utvrditi da imate aritmiju tijekom rutinskog pregleda. Simptomi srčane aritmije uključuju:

• Osjećaj „treperenja“ u prsima
• Ubrzani rad srca (tahikardija)
• Spori rad srca (bradikardija)
• Bol u prsima
• Kratkoća daha
• Vrtoglavica
• Nesvjestica (sinkopa) ili skoro nesvjestica (presinkopa)
• Umor

Čimbenici rizika i uzroci srčanih aritmija uključuju:

• Srčana bolest
• Neravnoteža elektrolita u krvi
• Strukturne abnormalnosti srca
• Infekcija
• Nenormalni električni putovi
• Lijekovi

Što se aritmije tiče, uvijek je bolje biti oprezniji. Ako se osjećate zabrinuto zbog nepravilnog rada srca, obratite se svom liječniku.

Aritmije je teško dijagnosticirati, posebno one vrste koje povremeno uzrokuju simptome. Liječnici dijagnosticiraju aritmije na temelju uzete anamneze i obiteljske anamneze, fizičkog pregleda i rezultata testova i postupaka.
   
To obično uključuje krvne testove, RTG prsnog koša, EKG (elektrokardiogram) koji otkriva i bilježi električnu aktivnost srca i ehokardiogram koji koristi zvučne valove za stvaranje pokretne slike vašeg srca.
   
Ponekad je potrebno primijeniti 24 satni EKG (HOLTER) koji će se nositi cijeli dan kako bi se otkrile povremene aritmije. Postoje i monitoriranja koja mogu trajati i više dana. Invazivni postupak koji se naziva elektrofiziološka studija ponekad se izvodi kako bi se procijenio provodni sustav srca.

Vrste liječenja koje možete dobiti ovise o težini vašeg stanja. Mogući zahvati za liječenje srčane aritmije uključuju:

• Elektrofiziološki postupci (EP studija-dijagnostička ili intervencijska-ablacija)
• Kardioverzija (vraćanje nepravilno srčanog ritma u normalni)
• Ugradnja implantabilnog kardioverter defibrilatora (ICD)
• Ugradnja srčanog elektrostimulatora
• Transezofagealni ultrazvuk srca (ponekad se radi prije elekrofiziologije srca)

Može li srčana aritmija ikad jednostavno nestati?

Da. Ljudi mogu imati samo jednu epizodu aritmije. To može uzrokovati konzumacija alkohola, droga ili nekih lijekova, akutna bolest ili abnormalnosti elektrolita u krvi.

Često ljudi mogu imati više epizoda aritmije u životu, a većina je bezopasna po život.

Kada se trebam javiti liječniku zbog lupanja srca?

Ako primijetite da Vam srce kuca nepravilno ili neuobičajeno, trebali biste razgovarati s liječnikom. Možete osjećati kao da Vam srce kuca s dodatnim i/ili ubrzanim otkucajima ili Vam se može činiti da Vaše srce „preskače“.

Možete li živjeti normalan život s aritmijom?

Da. Neki ljudi mogu dobiti lijekove ili se može učiniti medicinski postupak za kontrolu aritmije. Većina ljudi može liječenjem imati normalan i aktivni način života.