Jesu li sve aritmije opasne?

# Većina aritmija je bezopasna.

Aritmija ili abnormalni srčani ritam obično znači da Vaše srce kuca prebrzo, presporo ili nepravilno. Rijetko tko ne osjeti nelagodu kada zamijeti da srce lupa brže ili nepravilno ili ukoliko osjeti lupanje srca u grlu. Ipak većina aritmija je bezopasna.

Aritmija je abnormalni srčani ritam. Vašim srcem upravlja provodni sustav koji odašilje električne impulse. To uzrokuje otkucaje srca. Ovaj sustav funkcionira automatski, dakle izvan naše volje. Naše srce uglavnom ritmično radi tijekom cijelog života. Na srčanu aktivnost utječe i autonomni živčani sustav, što je prirodno jer se pomoću tog sustava srčani rad u naporu ubrzava, a tijekom odmaranja usporava

Što se događa kad naše srce ima aritmiju?

Aritmije su uzrokovane problemom u provodnom sustavu, što može dovesti do presporog, prebrzog ili nepravilnog rada srca.

Postoje različite vrste aritmije, najčešće su:

Trebali biste nazvati hitnu pomoć (194) ako zajedno s lupanjem srca, počnete osjećati nedostatak zraka, bol u prsima, vrtoglavicu, te ukoliko ste izgubili svijest.

Sinusna tahikardija

Sinusna tahikardija je stanje kada Vam srce kuca brže od 100 otkucaja u minuti (o/min). Važno je znati da je sinusna tahikardija potpuno očekivana i normalna u trenucima napora, fizičkog rada, vježbanja ili uzbuđenja ili ukoliko imate povišenu tjelesnu temperaturu. Ukoliko imate ubrzan srčani rad u mirovanju morate se javiti svom liječniku. Sinusna tahikardija se može kretati i do 180 o/min prilikom velikog fizičkog napora, a kad napor završi srce se postupno vraća u sporiju frekvenciju.

 

Sinusna bradikardija

Sinusna bradikardija je stanje kada Vam srce kuca trajno brzinom od 60 o/min ili manje. Nemojte se zabrinuti ukoliko u mirovanju ili spavanju imate frekvencije niže od 60 o/min, posebno ukoliko nemate nikakve simptome.
   
Ako imate sinusnu tahikardiju ili sinusnu bradikardiju, to ne znači da nešto nije u redu s Vašim srcem i da će Vam biti potrebno liječenje. Ukoliko liječnik posumnja na neku drugu bolest koja može dovesti do ubrzanog ili presporog rada srca poslati će Vas na dodatne pretrage.
   
Fibrilacija atrija je nepravilan, često ubrzan srčani ritam. U toj aritmiji pretklijetke imaju frekvenciju oko 400 o/min. Ne trebate se odmah zabrinuti, Vaš provodni sustav srca ima mehanizme kako da se ta brzina ne prenese na klijetke. Ipak ako ikada osjetite nepravilan rad srca odmah se javite svom liječniku.

Undulacija atrija

Undulacija atrija obično je ubrzani srčani ritam u kojem se pretklijetke kontrahiraju vrlo brzo, uglavnom oko 300 o/min. Takva brzina se ne prenosi na klijetke već je djelomično blokirana pa je frekvencija klijetki često oko 150 o/min. Frekvencija klijetki je upravo ono što ćete osjetiti ako si pipate puls ili ako Vam mjerač tlaka izračuna i srčanu frekvenciju. Undulacija atrija dobila je svoj naziv zbog specifičnog „valovitog“ izgleda u EKG-u.

Supraventrikularna tahikardija (SVT)

Supraventrikularna tahikardija (SVT) vrlo je brz srčani ritam. Većina SVT-a posljedica je kruženja unutar struktura provodnog sustava. Ponekad postoji jedan ili više dodatnih električnih putova između pretklijetki i klijetki kojima srčani impulsi mogu brzo kružiti.
   
Dobra je vijest da se u današnje vrijeme gotovo sve supraventrikulske aritmije uspješno rješavaju elektrofiziološkom intervencijom. Nakon toga uglavnom ne trebate piti antiaritmijske lijekove.

Sindrom sporo-brzog rada srca

Sindrom sporo-brzog rada srca (sindrom bolesnog sinusnog čvora - engl. tachy-brady) uzrokuje razdoblja vrlo brzog, a potom usporenog rada srca. Ukoliko Vam se postavi ova dijagnoza ponekad će Vam se trebati ugraditi trajni elektrostimulator srca.
   
Blokovi srca uzrokovani su problemom provodnog sustava između gornje i donje klijetke srca što može prouzročiti spor puls. Neke vrste srčanih blokova zahtijevaju ugradnju trajnog elektrostimulatora srca.

Koji su simptomi aritmije?

Simptomi koje imate ovise o vrsti aritmiji koju imate. Najčešći simptomi uključuju:

  • lupanje srca (lupanje ili treperenje u prsima)
  • vrtoglavica
  • osjećaj kao da Vam se 'zamračilo'
  • nedostatak daha
  • nelagoda u prsima
  • umor
Kada bih trebao posjetiti svog liječnika obiteljske medicine?

Trebali biste razgovarati sa svojim liječnikom ako:

  • osjećate nepravilan rad srca
  • imate učestale epizode lupanja koje naglo počnu pa naglo prestanu
  • imate lupanje srca uz koje osjećate mračenje pred očima
  • imate omaglice ili ste gubili svijest
  • imate obiteljsku anamnezu srčanih problema
  • osjećate zabrinutost zbog lupanja srca