Srčana resinkronizacijska terapija (CRT)
# Što očekivati od CRT uređaja?
U ovom poglavlju
Živjeti s Vašim uređajem za srčanu resinkronizacijsku terapiju (CRT)
Ukoliko je Vama ili Vama bliskoj osobi dijagnosticirano zatajivanje srca, želimo Vam pomoći u razumijevanju srčanih bolesti i liječenja. Želimo Vam pružiti osnovne informacije o zatajivanju srca i o uređajima za srčanu resinkronizacijsku terapiju (CRT), uključujući i informacije o tome što možete očekivati prije i nakon što Vam je ugrađen CRT uređaj. Ove informacije nisu medicinski savjet te se ne bi smjele koristiti kao alternativa razgovoru s Vašim liječnikom.
Mnogo ljudi sa CRT uređajem nastave sa svojim normalnim dnevnim aktivnostima nakon oporavka od postupka ugradnje. Mogu postojati određene situacije koje će Vaš liječnik zatražiti od Vas da izbjegavate.
Razgovarajte o Vašim aktivnostima i ciljevima stila života s Vašim liječnikom te razvijte plan koji je najbolji za Vas.
Zatajivanje srca je stanje kad je srčani mišić oslabljen te nije sposoban učinkovito pumpati krv.
Pojam zatajivanja srca ne znači da je Vaše srce prestalo pumpati; već znači da Vaše srce nije sposobno pumpati dovoljno krvi kako bi zadovoljilo potrebe Vašeg tijela. Kao rezultat, možete se osjećati umornima, može Vam nedostajati energije, možete gubiti dah te zamijetiti nakupljanje viška tekućine u Vašem tijelu.
Srce je organ veličine šake koji radi kao pumpa i šalje krv bogatu kisikom kroz tijelo. U zdravom srcu, svaka klijetka kontrahira (steže se) u koordinirano; gornje klijetke (atriji) srca kontrahiraju se prvi, a nakon toga kontrahiraju se donje klijetke (ventrikuli).
Ove koordinirane kontrakcije uzrokuju cirkuliranje krvi između pluća i srca te u ostale dijelove tijela. Ako srce ne kuca koordinirano, tada tijelo neće primiti dovoljnu količinu krvi kako bi pravilno funkcioniralo.
Zatajivanje srca je progresivno stanje, što znači da će se postupno pogoršavati. Primjenom današnje suvremene medikamentozne terapijom tijek pogoršavanja nije kod svakoga isti. Vaše stanje može i dulje vrijeme biti stabilno.
Na početku možda nećete imati nikakve simptome, no ukoliko se sposobnost pumpanja Vašeg srca nastavi slabiti možete osjetiti neke ili sve od sljedećih simptoma:
- Kroničan nedostatak energije
- Poteškoće sa spavanjem tijekom noći zbog problema s disanjem
- Zbunjenosti i/ili oslabljeno pamćenje
- Pojačano mokrenje tijekom noći
- Naticanje stopala i nogu
- Gubitak daha
- Natečeni ili osjetljivi abdomen s gubitkom apetita
- Kašalj s pjenušavim iskašljajem
Zatajivanje srca posljedično oštećenju srčanog mišića obično se razvija polako. Nema jednog uzroka, te je ponekad uzrok nepoznat. Neki od najčešćih uzroka zatajivanja srca su:
- Prethodni srčani udar (infarkt miokarda)
- Bolest koronarnih arterija
- Visoki tlak (hipertenzija)
- Bolest srčanih valvula
- Upala srčanog mišića (miokarditis)
- Urođena srčana bolest (stanje s kojim ste rođeni)
- Endokarditis (infekcija unutarnjeg omotača srca)
- Dijabetes (tijelo ne stvara ili ne koristi ispravno inzulin)
Oslabljeni srčani mišić mora raditi jače kako bi pumpao krv u tijelo. To može uzrokovati da srce kuca brže, što može dovesti do opasno brzih ili nepravilnih srčanih ritmova. Ovi abnormalni ritmovi srca mogu dovesti do stanja koje se zove iznenadni srčani zastoj.
Iznenadni srčani zastoj uobičajeno nastupa kada uslijed poremećaja u električnoj provodljivosti srca dođe do opasno brzog srčanog ritma. Takav ritam uzrokuje treperenje srca, umjesto zadovoljavajuće kontrakcije ili pumpanja. Kada srce prestane pumpati krv, kisik ne može doći do tijela i mozga. Ako se ne liječi odmah, iznenadni srčani zastoj može biti fatalan. Najučinkovitiji način za liječenje iznenadnog srčanog zastoja je defibrilacija.
Defibrilacija uključuje dostavu električnog šoka u Vaše srce kako bi se ponovo uspostavio normalan srčani ritam. Kako biste preživjeli iznenadni srčani zastoj Vaše srce se mora defibrilirati u roku od 10 minuta. Samo oko 5% osoba preživi iznenadni srčani zastoj zato što defibrilacija nije učinjena u tom vremenskom okviru.
Općenito, iznenadni srčani zastoj događa se bez upozorenja. Osobe kod kojih postoji viši rizik uključuju:
- Osobe koje su imale srčani udar
- Osobe sa zatajivanjem srca
- Osobe koje su prethodno preživjele iznenadni srčani zastoj ili one koje imaju člana obitelji koji je imao epizodu iznenadnog srčanog zastoja.
- Osobe s niskom ejekcijskom frakcijom
EF znači “ejekcijska frakcija”. To je postotak krvi koji se pumpa iz srca sa svakim otkucajem srca. Vaš liječnik utvrđuje koliko dobro Vaše srce pumpa temeljem Vaše EF. EF se računa ultrazvučnom analizom srca a može se računati i prilikom magnetske rezonance srca.
Vaša EF se može s vremenom izmijeniti. Važno je Vaš liječnik redovito provjerava Vašu EF.
- EF 50 – 75%: sposobnost srca da pumpa je normalna
- EF 36 – 49%: sposobnost srca da pumpa je ispod normale
- EF <35%: Sposobnost srca da pumpa je niska
Dijagram tipičnih raspona EF:
Osobe s niskim EF 35% ili niže – su izložene većem riziku od iznenadnog srčanog zastoja.
Zdravo srce ima EF između 50% i 75%. Ovo ukazuje da srce pumpa dobro i da je sposobno dostaviti dovoljno krvi tijelu i mozgu. Čak i zdravo srce ne pumpa 100% krvi iz srca tijekom svakog otkucaja, nešto krvi uvijek ostaje u srcu.
Najčešći način za mjerenje EF-a je putem ultrazvuka srca. Ovaj test se uobičajeno provodi u liječničkoj ordinaciji ili u dijagnostičkom centru bolnice.