# Ehokardiografija.
Pravu objektivizaciju stanja donosi nam ultrazvuk srca, pravim imenom ehokardiografija.
UZV nam omogućuje da srčano popuštanje kod bolesnika smjestimo u ispravnu skupinu prema trenutnim smjernicama za liječenje. Puno će nam reći i o stadiju bolesti, proširenosti srčanih šupljina pa time i sklonosti aritmijama, mogućoj prisutnosti visokog tlaka u plućnim krvnim žilama koji dolazi od nemogućnosti srca da dovoljno dobro odvodi tekućinu iz pluća, kao i funkciji srčanih zalistaka čija loša funkcija može biti posljedica, ali povremeno i uzrok srčanog popuštanja.
Ultrazvučno prikazani izgled i debljina srčanog mišića kao i samih šupljina mogu nas usmjeriti u daljnjem traženju uzroka srčanog popuštanja, bilo da je riječ o aterosklerotskoj bolesti krvnih žila srca, nasljednoj podlozi zatajivanja ili zatajivanju uslijed neke druge bolesti.
Jedan od bitnih podataka koji se dobivaju ehokardiografijom je ejekcijska frakcija (EF), koja predstavlja postotak krvi koji srce izbaci u svakom ciklusu iz lijeve klijetke. Ona predstavlja najrašireniji parametar praćenja funkcije srca. Normala je iznad 50%, a može ići i do 75 i 80%, ali nikada nije 100% jer uvijek dio krvi ostaje u srcu da šupljina ne bi kolabirala. Blago smanjenje je između 40 i 50%, umjereno između 30 i 40%, a teško ispod 30%. Srčano zatajivanje može biti prisutno i uz normalnu EF.
Na osnovu EF dijelimo i tipove srčanog zatajivanja prema kojima određujemo terapiju: