Debljina je složena kronična bolest, a gubitak tjelesne težine nije samo pitanje smanjenja unosa hrane i više kretanja, na tjelesnu težinu mogu utjecati genetika, fiziologija, okruženje, posao i obrazovanje te procesi koji se odvijaju u mozgu.

Vrlo je važno razumjeti ove faktore jer je debljina povezana s drugim bolestima, uključujući šećernu bolest tipa 2, bolesti srca i određene vrste raka. A da ne spominjemo stigmu i predrasude s kojima se milijuni ljudi svakodnevno suočavaju. Uz odgovarajuću skrb, osobe s viškom kilograma mogu postići gubitak tjelesne težine i pozitivno utjecati na svoje zdravlje. Prisutan je i fiziološki aspekt. Kada osoba jede, hormonski signali iz želuca i crijeva smanjuju osjećaj gladi i povećavaju osjećaj sitosti. Na taj način se kontrolira unos hrane. Tijekom procesa gubitka tjelesne težine, razina hormona može se promijeniti u nastojanju povratka izgubljene težine. Ispitivanja pokazuju da samo jedna trećina ljudi uspješno održava tjelesnu težinu nakon gubitka kilograma.

Mnogi aspekti općeg zdravlja, okoline i životnog stila neke osobe također mogu utjecati na povećanje tjelesne težine. Podneblje i kultura u kojima netko živi mogu utjecati na rizik od razvijanja pretilosti. Kako bismo razumjeli debljinu, moramo razumjeti što se događa u mozgu. Ljudsko tijelo programirano je da zadržava dodatne kalorije koje unosimo zato što je to tisućama godina bio osnovni mehanizam preživljavanja. Ljudi koji žive s viškom kilograma stoga teško gube na težini. Tijelo im je programirano tako da radi sve da ih vrati na izvornu početnu težinu. U mozgu kao da postoji prekidač koji prilagođava čovjekovu potrošnju energije dok ne povrati izgubljene kilograme. Znanstvenici pokušavaju odrediti gdje se točno takav prekidač nalazi u mozgu i može li se to riješiti lijekovima, a sve u cilju pomaganja osobama s viškom kilograma da postave svoju težinu na novu, zdraviju polaznu točku i zahvaljujući tome danas imamo nove mogućnost liječenja.

Ukoliko imate problem s prekomjernom tjelesnom težinom, obratite se liječniku kako bi vam pomogao utvrditi uzroke pretilosti kao i u liječenju.

Piše: prim. dr. Tihomir Bradić,
Internist-gastroenterolog

Uvod

Pretilost je pandemija koja pogađa više od 650 milijuna odraslih osoba, što je oko 13% svjetske populacije. U Sjedinjenim Državama taj je broj čak i veći, s 42,4% odraslih klasificiranih kao pretilo. Pretilost koju je Američka liječnička udruga prepoznala kao kroničnu bolest, Obesity Medicine

Association definira pretilost kao stanje koje uključuje povećanu tjelesnu masnoću koja dovodi do štetnih učinaka na zdravlje.

Tradicionalno, pretilost se mjeri pomoću indeksa tjelesne mase (BMI), s kategorijama u rasponu od klase I (BMI 30–34,9 kg/m²) do klase III (BMI ≥40 kg/m²). Međutim, BMI ima ograničenja, osobito među starijim i mišićavim osobama. Opseg struka i postotak tjelesne masti alternativne su mjere, s posebnim graničnim vrijednostima koje ukazuju na središnju pretilost, koja je povezana s većim zdravstvenim rizicima.

Opseg struka veći od 92cm za muškarce, odnosno 80 cm za žene ukazuje na pretilost, a mjeri se uz rub crijevnih kostiju – kostiju najvišeg bočnog grebena kostiju zdjelice na trbuhu.

Pretilost je, nažalost, kronična bolest koja postupno napreduje ukoliko se bolesnik ne odluči liječiti. Što postupno dovodi do smanjenja pokretljivosti, dodatnog gubitka kvalitete života čime se posljedično zatvara začarani krug koji podržava daljnje debljanje I narušavanje funkcije svih organskih sustava. Liječenje je te bolesti vrlo zahtijevno jer uvijek i prije svega počiva na promjeni životnih navika, od načina prehrane, do uvođenja redovite vježbe.

Svi su dobro upoznati s nekim posljedicama koje dobnosi pretilost, kao što su šećerna bolest, povišene vrijednosti masnoće u krvi, razvoj fibrilacije atrija ili povišenog arterijskog tlaka.

No, manje je ljudi upoznato s vrlo čestim bolestima koje se razvijaju kao posljedica pretilosti:

Pretilost povećava rizik od gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB) bolest jednjaka uzrokovana vraćanjem želučanog sadržaja u jednjak što uzrokuje upalu jednjaka te adenokarcinoma jednjaka (vrsta raka jednjaka).

Masna jetra vrlo je raširena među pretilim pacijentima. Masna jetra je često benignog tijeka, no u nekih pacijenata dovodi do razvoja ciroze jetre i raka jetrenih stanica. Osim toga, pretilost ubrzava napredovanje bilo koje jetrene bolesti, nevezane s debljinom, od koje pacijent boluje – primjerice virusnih hepatitisa, nasljednih ili autoimunih bolesti jetre.

Pretilost je povezana s upalom gušterače ali i zloćudnog tumora gušterače i žučnim kamencima. Također je neupitna povezanost debljine I sklonosti razvoju zloćudom tumoru debelog crijeva I bubrega.

Početna procjena

Početna evaluacija uključuje procjenu pacijentove spremnosti da promijeni svoje zdravstveno ponašanje pomoću modela "Faze promjene", koji se kreće od predkontemplacije (nesvjesni potrebe za promjenom) do održavanja (održavanje novih ponašanja više od šest mjeseci). Tehnike poput motivacijskog intervjuiranja mogu pomoći u provođenju pacijenata kroz ove faze.

Medicinska procjena

Sveobuhvatna medicinska povijest i fizički pregled trebaju uključivati procjene usmjerene na težinu, preglede povijesti lijekova i laboratorijske testove. Potrebno je procijeniti fizičke znakove stanja povezanih s pretilošću, poput inzulinske rezistencije, arterijske hipertenzije ili sindroma policističnih jajnika.

Procjena načina života

Razumijevanje prehrambenih navika pomoću alata kao što je 24-satno prisjećanje na dijetu i procjena razine tjelesne aktivnosti su ključni. Ukupni utrošak energije, koji uključuje utrošak energije tijekom mirovanja, toplinski učinak obroka i utrošak energije iz tjelesne aktivnosti, treba procijeniti kako bi se razumjele bolesnikove kalorijske potrebe i deficiti.

Psihološka procjena

Procjena psihijatrijskih stanja kao što su anksioznost, depresija i poremećaji hranjenja ključna je jer mogu utjecati na težinu i prehrambeno ponašanje. Alati poput Upitnika za ispitivanje poremećaja prehrane mogu pomoći u prepoznavanju ovih problema.

Psihološka procjena

Procjena psihijatrijskih stanja kao što su anksioznost, depresija i poremećaji hranjenja ključna je jer mogu utjecati na težinu i prehrambeno ponašanje. Alati poput Upitnika za ispitivanje poremećaja prehrane mogu pomoći u prepoznavanju ovih problema.

Endoskopska procjena

Endoskopija može biti potrebna za određene pacijente, osobito one koji se podvrgavaju barijatrijskoj operaciji. To pomaže u prepoznavanju stanja kao što su hijatalna hernija, ezofagitis i druge abnormalnosti koje mogu utjecati na ishod operacije.

Promjena načina života

Prva linija liječenja uključuje promjene načina života s fokusom na prehranu, tjelovježbu i bihevioralnu terapiju. Učinkovite dijetetske intervencije mogu se kretati od niskokaloričnih dijeta do planova usmjerenih na makronutrijente kao što su dijete s niskim udjelom ugljikohidrata ili s visokim udjelom proteina.

Redovita tjelesna aktivnost, uključujući aerobne vježbe i trening otpora, ključna je.

Komponente bihevioralne terapije, kao što su samokontrola i kognitivno restrukturiranje, pomažu u dugoročnom održavanju ovih promjena stila života.

Farmakoterapija

Lijekovi za smanjenje tjelesne težine mogu se razmotriti za pacijente koji ne reagiraju na promjene načina života i imaju BMI ≥30 ili ≥27 s najmanje jednim komorbiditetom.

Lijekovi uključuju fentermin, orlistat, fentermin/topiramat, naltrekson/bupropion, liraglutid, semaglutid i tirzepatid. Svaki lijek ima specifične indikacije, učinkovitost i potencijalne nuspojave, o kojima je potrebno razgovarati s pacijentima prije početka.

Barijatrijska endoskopija

Barijatrijske endoskopske intervencije mogu se kategorizirati u zahvate želuca. Želučane intervencije, kao što su intragastrični baloni i endoskopska sleeve gastroplastika (ESG), prvenstveno potiču gubitak težine. A posljedično tome i korekciji metaboličkog poremećaja – dovode do odmašćenja jetre, sniženja arterijskog tlaka, razine šećera i masnoća u krvi.

Intervencije na tankom crijevu su u procesu istraživanja te se nadamo kako ćemo u dogledno vrijeme dobiti podatke o njihovoj uspješnosti.

Barijatrijska kirurgija

Barijatrijska kirurgija dolazi u obzir za pacijente s BMI ≥40 ili ≥35 s najmanje jednim komorbiditetom.

Uobičajeni kirurški zahvati uključuju rukavnu gastrektomiju i Roux-en-Y želučanu premosnicu kojom se dio želuca i početnog dijela tankog crijeva isključuje iz protoka hrane čime se smanjuje veličina obroka koji pacijent može pojesti no i skraćuje se površina crijeva koja sudjeluje u upijanju prehrambenih sastojaka.