U povodu Svjetskog tjedna fibrilacije atrija o ovoj sve češćoj srčanoj bolesti u emisiji Radio Sljemena Ordinacija govorila je kardiologinja prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić, predsjednica Udruge Ritam srca.

SVJETSKI TJEDAN FIBRILACIJE ATRIJA

Hrvatska na petom mjestu u Europi u liječenju najčešće aritmije srca

Fibrilacija atrija je najučestalija aritmija srca s kojom će do 2030. godine u EU živjeti između 14 i 17 milijuna oboljelih. Ova najčešća srčana aritmija jedan je od pet glavnih uzroka hospitalizacija radi kardiovaskularnih bolesti u Republici Hrvatskoj kod oba spola i u dobi od 35 do 64 godine.
Fibrilacija atrija u hrvatskom javnom zdravstvenom sustavu uspješno se liječi postupkom ablacije u deset bolnica u zemlji.

Liječenje ablacijom smatra se “prvom linije obrane” u liječenju ove srčane aritmije, a Hrvatska je u tomu na petom mjestu u Europi, prema broju ablacijom liječenih oboljelih pacijenata. Ukupan broj liječenja ablacijom u hrvatskom zdravstvenom sustavu u posljednjih osam godina je udvostručen. Podaci su ovo izneseni na obilježavanju Svjetskog tjedna fibrilacije atrija, u organizaciji Radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatskog kardiološkog društva uz podršku Ministarstva zdravstva, održanom danas u HND-u.

Ovo je primjer kako spoj struke, zdravstvenog osiguranja i administracije može polučiti dobre rezultate. Zdravstvo ne čini ministar nego svi zajedno pri čemu je iznimno važno širenje zdravstvene pismenosti i pacijent koji vodi brigu o svojem zdravlju. Probleme koje imamo u zdravstvu vjerujem da počinjemo rješavati i da ćemo hrvatskom zdravstvu vratiti sinusni ritam - poručila je doc. dr. sc. Irena Hrstić, v.d. ministrica zdravstva.

Podršku ovakvim rezultatima dala je i dr. Veronika Laušin, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje: Želim naglasiti kako je ovaj vid zdravstvene zaštite dostupan svim građanima
RH i stavlja nas u paritet  s razvijenim zemljama te ćemo ga i nadalje
podržavati.

Uz dostupnost liječenja u cijeloj zemlji, naglasak je i kako je ono dostupno u trenutku potrebnom pacijentima.

Republika Hrvatska je zemlja koja je zadnjih deset godina napravila veliki napredak u liječenju fibrilacije atrija. Danas smo peta zemlja u Europi prema broju ablacija na milijun stanovnika. Dostupno nam je najsofisticiranije liječenje s najmodernijom aparaturom i lista čekanja u našem je sustavu tri do najduže šest mjeseci. U susjednim zemljama, poput Slovenije, na ablaciju se čeka dvije godine. U sustavima koje često ističemo, poput švedskog, čekanje je godinu dana. U tom segmentu smo napravili veliki iskorak i u hrvatskom sustavu pacijent koji boluje od fibrilacije atrija u roku tri do šest mjeseci ima termin za najbolju moguću metodu liječenja, ablaciju, iznio je prof. dr. sc. Šime Manola, predsjednik navedene Radne skupine.

Nove smjernice za dijagnosticiranje i liječenje fibrilacije atrija, uz naglasak na edukaciju pacijenata, predstavila je prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić, predsjednica udruge Ritam srca:

Svijest o ovoj bolesti još uvijek nije dovoljno razvijena, a rana dijagnoza može značajno utjecati na ishod liječenja. Upravo nam edukacija populacije omogućuje prepoznavanje rizičnih faktora i simptoma kako bi se pravovremeno javili svom liječniku. Informirani pacijenti mogu donositi bolje odluke o svom zdravlju, a edukacija o fibrilaciji atrija može spasiti živote. Mi u Hrvatskoj smo prepoznali važnost edukacije i već četiri godine djeluje Udruga Ritam Srca čiji je temeljni zadatak upravo edukacija. Udruga ima razvijenu mrežnu stranicu, imali smo nekoliko mrežnih seminara s velikim brojem slušatelja, tri javne tribine, a trenutno brojimo 900 članova. Na početku današnjeg događanja u video prilogu vidljivo je da je pojam fibrilacije atrija potpuno nepoznat u općoj populaciji. To je samo pokazatelj koliko svi zajedno moramo raditi na edukaciji kako bi za nekoliko godina postigli cilj da populacija zna što je fibrilacija atrija, kako se može liječiti i kako se mogu spriječiti komplikacije ove bolesti.

Od bolesti srca lani je u Republici Hrvatskoj umrlo 19.937 osoba, odnosno 38,8 posto od ukupno umrlih. Kardiovaskularne bolesti su i uzrok 23 posto svih prijevremenih smrti, prije 65. godine života.