Prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić, kardiologinja u KBC-u Zagreb i predsjednica Udruge "Ritam srca" analizira najnovija istraživanja o učinku virusa COVID-19 na srce i iznosi preporuke za kardiovaskularne bolesnike.

Doktor online. 8.3.2021.

U godinu dana nakon pojave prvoga slučaja infekcije COVID-19 u Hrvatskoj i svijetu je od koronavirusa oboljelo približno 100 milijuna ljudi. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije kolektivni imunitet neće se postići ni u 2021. Kako se zaštititi prije cijepljenja i stjecanja imuniteta? Kako što lakše preboljeti koronavirus? Koje su sličnosti i razlike u odnosu na poznatije virusne infekcije poput gripe? Kako se oporaviti i povratiti energiju?

Srčani su bolesnici jedna od najugroženijih skupina u pandemiji bolesti COVID-19. Svaka treća osoba u svijetu zaražena koronavirusom imala je neku od kardiovaskularnih bolesti. COVID pacijenti s kroničnim zdravstvenim problemima imaju 12 puta veći rizik od smrti nego oboljeli od koronavirusa koji nemaju kronične bolesti. Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 17,5 milijuna ljudi u svijetu godišnje umire od kardiovaskularnih bolesti, koje su vodeći uzrok smrti i invaliditeta. Predviđa se da će do 2030. taj broj narasti na gotovo 23 milijuna. Srčani udar te druge bolesti srca i krvnih žila svake godine u Hrvatskoj odnesu više od 25.000 života. Liječnici upozoravaju na to da se čak 80% prijevremenih smrti od srčanih bolesti i moždanoga udara može prevenirati promjenom rizičnoga ponašanja. Zdrave životne navike, pravilna prehrana, cijepljenje i pridržavanje epidemioloških mjera posebno su važne za srčane bolesnike u vrijeme svjetske pandemije bolesti COVID-19, koja bi mogla potrajati još neko vrijeme.

1. Kakav učinak virus COVID-19 ima na srce?

Svaka virusna infekcija može izazvati i upalu srčanoga mišića. Važno je odvojiti skupinu koja već ima srčane bolesti i upale srčanoga mišića od skupine osoba bez poznate srčane bolesti. Dosadašnja istraživanja nisu pokazala povećanu incidenciju oštećenja srčanoga mišića u odnosu na neke druge viruse. Zamijećeno je kako osobe nakon preboljele COVID infekcije, čak i u slučaju kad je ona bila bez značajnih simptoma, imaju produljeno trajanje oslabljene tolerancije napora i umora. Teško je reći je li to povezano s upalom srčanoga mišića. U svakome slučaju, oni koji primijete neke od simptoma kao što su otežano disanje, nemogućnost ležanja na ravnome, oticanje nogu, nepravilan rad srca i intoleranciju napora pri uobičajenim dnevnim aktivnostima, trebaju se obvezno javiti svome liječniku. Svako loše stanje koje traje bitno dulje od očekivanoga i koje se s vremenom ne poboljšava, potrebno je dodatno obraditi.

2. Koji su se modeli liječenja kardiovaskularnih bolesnika zaraženih virusom COVID-19 pokazali učinkovitima?

Model liječenja definiramo za svakoga pojedinog pacijenta jer se uvijek orijentiramo individualno. Ono što vrijedi za sve jest to da je važno snižavati tjelesnu temperaturu i osigurati dovoljnu količinu tekućine te paziti na izlučivanje tekućine iz organizma.

Dosad smo naučili da osobe s više komorbiditeta imaju i veće mogućnosti težih oblika bolesti uzrokovane virusom COVID-19. Najčešći su komorbiditeti kod COVID pacijenata arterijska hipertenzija, debljina, šećerna bolest, koronarna bolest i srčano popuštanje. Svako pogoršanje srčane bolesti liječit ćemo uobičajenom terapijom. Jasno da će u slučaju snažnoga upalnog odgovora na infekciju takvo liječenje biti mnogo zahtjevnije.

Najbitnije je od svega štititi se od infekcije, nositi zaštitnu masku, držati distancu i što prije se cijepiti.

Moramo svi shvatiti koliko je bitna prevencija i da sve bolesti modernoga doba izrazito podižu rizik komplikacija. Osobama najteže pada upravo vlastita orijentiranost na zdravlje te potreba aktivnoga angažmana u regulaciji tjelesne težine i potreba za dovoljno fizičke aktivnosti. Ne postoji čarobno rješenje, a veliki dio brige o zdravlju počiva upravo na nama samima.

3. Kojih deset savjeta možete dati kardiovaskularnim bolesnicima u vrijeme pandemije?

• Održavati redovitu fizičku aktivnost, po mogućnosti šetnju na otvorenome.
• Redovito, umjereno i uravnoteženo jesti.
• Piti dovoljno tekućine.
• Voditi dnevnik krvnoga tlaka (posebno vrijedi za osobe s poznatom arterijskom hipertenzijom).
• Naučiti samopalpaciju pulsa te znati procijeniti kuca li nam srce ritmično.
• Ne zaboraviti uzimati svoju redovitu terapiju.
• Javiti se liječniku na vrijeme u slučaju promjene stanja.
• Ne pušiti.
• Obvezno nositi masku u zatvorenim prostorima, držati distancu i imati svijest o širenju zarazne bolesti.
• Cijepiti se – time štitite i sebe i druge.

4. Zašto nastaju krvni ugrušci kod oboljelih od bolesti COVID-19?

COVID infekcija može dovesti do sistemskoga upalnog odgovora te na taj način dolazi do promjena u sustavu zgrušavanja krvi. S jedne strane može doći do pretjerane aktivnosti zgrušavanja krvi ili pak do nemogućnosti primjerenoga zgrušavanja. Sve ove komplikacije bitno su izraženije kod klinički težih oblika bolesti.

Nastane li krvni ugrušak, on se može manifestirati trombozom u dubokim venama ili čak ugrušcima u plućnoj cirkulaciji. Sve su to stanja koja pogoršavaju kliničku sliku, a bit će liječena primjenom lijekova protiv zgrušavanja krvi. Važno je naglasiti da pacijent, ako dođe do infekcije, ne smije samostalno prekidati trajnu antikoagulantu terapiju koju uzima u svrhu prevencije tromboemolijskog događaja. Također ne treba prestati uzimati acetilsalicilnu kiselinu ako je uzima u trajnoj terapiji. O potrebi prekidanja ili uvođenja zamjenske terapije odlučit će liječnik.

5. Mogu li acetilsalicilni lijekovi spriječiti krvne ugruške uzrokovane virusom COVID-19?

Postoji niz istraživanja koja analiziraju djelovanje acetilsalicilne kiseline kod COVID pacijenata. Primjena acetilisalicilne kiseline razlog je mnogih debata stručnjaka. Acetilsalicilna kiselina je lijek s kojim smo dugo godina dobro upoznati te su nam i poznati učinci na sustav zgrušavanja krvi, kao i protuupalni učinak. Za sada nema dokaza da bi preventivno uzimanje acetilsalicilne kiseline kod COVID pacijenata spriječilo moguće komplikacije. Ipak, u određenim istraživanjima, u dosad analiziranim iskustvima pokazalo se da postoji pozitivan učinak acetilsalicilne kiseline kod hospitaliziranih pacijenata, pa čak i uzimanja antikoagulantne terapije. Budući da o tome još nema čvrstoga dokaza, liječnik će u slučaju svakoga pojedinog pacijenta procijeniti omjer koristi i rizika. Pacijenti ne bi smjeli bez savjetovanja s liječnikom uzimati lijekove u trajnoj terapiji.

Ovaj članak prvotno je objavljen na portalu Doktor online. 8.3.2021.